Teorija sagorijevanja
Maslach, C. & Jackson, S. E. · 1981
Poznato i kao: CBI Burnout Model
Sagorijevanje se definira kao sindrom koji proizlazi iz kroničnog, neuspješno kontroliranog stresa na radnom mjestu, s tri sastavnice: iscrpljenošću (iscrpljenost emocionalne i tjelesne energije), cinizmom ili depersonalizacijom (mentalno distanciranje od posla i njegovih korisnika te negativni stavovi prema njima) i smanjenom profesionalnom učinkovitošću. Upravo struktura s tri sastavnice razlikuje sagorijevanje od običnog umora ili od depresije: odlučujuće obilježje nije samo umor, nego umor praćen povlačenjem od posla koji je nekoć bio važan. Sagorijevanje je profesionalni fenomen, a ne medicinska dijagnoza.
Teorija sagorijevanja kao stanja tjelesne, emocionalne i mentalne iscrpljenosti nastalog dugotrajnom izloženošću zahtjevnim situacijama, koja razlikuje osobno sagorijevanje (opći umor), sagorijevanje povezano s poslom (pripisano poslu) i sagorijevanje povezano s klijentima (pripisano interakciji s klijentima).
- Izvor:
- Kristensen, T. S., Borritz, M., Villadsen, E., & Christensen, K. B. (2005). The Copenhagen Burnout Inventory: A new tool for the assessment of burnout. Work & Stress, 19(3), 192-207.
Riješi validirani test utemeljen na ovoj teoriji
Čitanje o konstruktu govori ti što on jest. Validirani instrument govori ti gdje se na njemu nalaziš. Besplatno, rezultati za nekoliko minuta.
Dokazi na prvi pogled
- Empirijska potpora
- Umjereni dokazi
- Replikacija
- Dobro repliciran
- Međukulturno
- Uglavnom univerzalno
- Metaanalize
- 22 indeksirano
Ove ocjene sažimaju objavljenu literaturu o teoriji, a ne kvalitetu pojedinog testa koji se na njoj temelji. Riječ je o uredničkim procjenama na temelju dolje navedenih izvora i mijenjaju se kako se dokazi gomilaju.
Povijesni kontekst
Freudenberger je 1974. opisao sagorijevanje među osobljem besplatnih klinika, a Maslach ga je razvila u mjerljiv konstrukt te je 1981. zajedno s Jackson objavila Maslach Burnout Inventory. Izvorni instrument izrađen je za rad u uslužnim djelatnostima koje su usmjerene na ljude, a kasnije opće i studentske verzije proširile su njegov raspon. Copenhagen Burnout Inventory i Oldenburg inventar ponudili su drukčije strukture. Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je 2019. sagorijevanje u MKB-11 kao profesionalni fenomen koji se izričito ne klasificira kao zdravstveno stanje, a ta se razlika redovito pogrešno prenosi kao da je sagorijevanje priznato kao bolest.
Konstrukti
Osobno sagorijevanje
Physical and psychological fatigue and exhaustion experienced by the person, independent of work or client contexts (Kristensen et al., 2005).
Sagorijevanje povezano s poslom
Physical and psychological fatigue and exhaustion perceived as attributed to one's work (Kristensen et al., 2005).
Sagorijevanje povezano s klijentima
Physical and psychological fatigue and exhaustion perceived as attributed to working with clients, patients, or other people served (Kristensen et al., 2005).
Instrumenti
- NOESIS ljestvica sagorijevanjaNOESIS2026
Testovi utemeljeni na ovoj teoriji
Praktične primjene
Mjerenje sagorijevanja standard je u praćenju zdravlja na radu, osobito u zdravstvu, obrazovanju i socijalnim službama, gdje predviđa namjeru odlaska, izostanke s posla i, u kliničkim okruženjima, pokazatelje sigurnosti pacijenata. Budući da se sagorijevanje definira kao posljedica uvjeta na radnom mjestu, dokazi više podupiru organizacijske intervencije (opterećenje, kontrola, nagrada, zajednica, pravednost i vrijednosti) nego individualni trening otpornosti, koji pokazuje manje i kraće učinke. Za individualnu uporabu najbolje ga je čitati kao povratnu informaciju o radnoj situaciji, a ne o osobi.
Kako se mjeri
Mjeri se procjenama učestalosti za samoprocjenu na trima podljestvicama koje se izvještavaju zasebno; ne postoji validirana dijagnostička granična vrijednost, pa se rezultati tumače prema profesionalnim referentnim skupinama.
Kritike i ograničenja
Preklapanje s depresijom središnji je neriješeni problem: osobito iscrpljenost korelira s depresivnim simptomima u tolikoj mjeri da neki istraživači, posebice Bianchi i suradnici, tvrde da se sagorijevanje uopće ne može razlikovati od depresije. Ne postoji konsenzus o graničnoj vrijednosti za utvrđivanje slučaja, pa procjene prevalencije u literaturi uvelike variraju ovisno o proizvoljno odabranom pragu. Tri dimenzije imaju prilično različite korelate, a dimenzija smanjene učinkovitosti često se ponaša kao zaseban konstrukt. Konkurentski instrumenti različito definiraju sindrom, što usporedbu među studijama čini nepouzdanom.
Ključne publikacije
- Maslach, C. & Jackson, S. E.. (1981). The measurement of experienced burnout. 10.1002/job.4030020205
- Maslach, C., Schaufeli, W. B. & Leiter, M. P.. (2001). Job burnout. 10.1146/annurev.psych.52.1.397
- Bianchi, R., Schonfeld, I. S. & Laurent, E.. (2015). Burnout-depression overlap: A review. 10.1016/j.cpr.2015.01.004