Teorija percipiranog stresa
Cohen, S., Kamarck, T. & Mermelstein, R. · 1983
Poznato i kao: PSS Model · Cohen Stress
Teorija percipiranog stresa smatra da stres nije svojstvo događaja, nego odnosa između zahtjeva i procijenjene sposobnosti suočavanja. Za zdravstvene ishode važno je u kojoj mjeri osoba svoj život doživljava nepredvidljivim, nekontrolabilnim i preopterećenim, a ne koliko stresnih događaja bilježi objektivni popis. Zato se dvije osobe u istim okolnostima mogu golemo razlikovati u reakciji na stres i zato mjere percipiranog stresa općenito bolje predviđaju zdravstvene ishode od popisa životnih događaja.
Teorija prema kojoj stres ne određuju objektivni događaji, nego stupanj u kojem osoba situacije procjenjuje nepredvidljivima, nekontrolabilnima i preopterećujućima. Percipirani stres odražava jaz između zahtjeva i resursa za suočavanje te daje dva čimbenika: percipiranu bespomoćnost i percipiranu samoefikasnost.
- Izvor:
- Cohen, S., Kamarck, T., & Mermelstein, R. (1983). A global measure of perceived stress. Journal of Health and Social Behavior, 24(4), 385-396.
- DOI:
- 10.2307/2136404
Riješi validirani test utemeljen na ovoj teoriji
Čitanje o konstruktu govori ti što on jest. Validirani instrument govori ti gdje se na njemu nalaziš. Besplatno, rezultati za nekoliko minuta.
Dokazi na prvi pogled
- Empirijska potpora
- Snažni dokazi
- Replikacija
- Dobro repliciran
- Međukulturno
- Uglavnom univerzalno
- Metaanalize
- 15 indeksirano
Ove ocjene sažimaju objavljenu literaturu o teoriji, a ne kvalitetu pojedinog testa koji se na njoj temelji. Riječ je o uredničkim procjenama na temelju dolje navedenih izvora i mijenjaju se kako se dokazi gomilaju.
Povijesni kontekst
Načelo procjene potječe iz transakcijskog modela Lazarusa i Folkman, razvijenog tijekom 1960-ih i 1970-ih nasuprot tada dominantnoj tradiciji životnih događaja Holmesa i Rahea, koja je događajima pripisivala fiksne težine stresa bez obzira na to tko ih je doživio. Cohen, Kamarck i Mermelstein operacionalizirali su načelo procjene 1983. Ljestvicom percipiranog stresa, koja ispituje osjećaje nepredvidljivosti, nekontroliranosti i preopterećenosti tijekom posljednjih mjesec dana. PSS je postao jedan od najčešće korištenih instrumenata u zdravstvenoj psihologiji, a oblici s 10 i 4 čestice široko su rasprostranjeni.
Konstrukti
Doživljena bespomoćnost
The degree to which life situations are appraised as unpredictable, uncontrollable, and overloading — the core stressor component of perceived stress (Cohen et al., 1983).
Doživljena samoefikasnost
The degree to which one feels able to handle problems, control important things, and manage irritations — the coping resource component of perceived stress (Cohen et al., 1983).
Instrumenti
- NOESIS ljestvica percipiranog stresaNOESIS2026
Testovi utemeljeni na ovoj teoriji
Praktične primjene
Percipirani stres predviđa podložnost zaraznim bolestima u kontroliranim istraživanjima izloženosti virusima, cijeljenje rana, kardiovaskularne ishode i nastup depresije te je standardna kovarijata i ishod u bihevioralnoj medicini. Koristi se za evaluaciju intervencija za upravljanje stresom i intervencija utemeljenih na usredotočenoj svjesnosti. Za individualnu samospoznaju njegov jednomjesečni okvir čini ga mjerom stanja: visok rezultat opisuje trenutno razdoblje, a ne trajno osobno obilježje, što je važna razlika u tumačenju u odnosu na mjere crta.
Kako se mjeri
Mjeri se kratkom Likertovom ljestvicom samoprocjene (PSS-10) koja se odnosi na posljednji mjesec i daje jedan zbrojeni rezultat s obrnuto bodovanim pozitivnim česticama; tumači se prema demografskim normama, a ne prema kliničkoj graničnoj vrijednosti.
Kritike i ograničenja
Percipirani stres snažno korelira s neuroticizmom i depresivnim simptomima, toliko snažno da kritičari dovode u pitanje mjeri li procjenu ili negativnu afektivnost te je li njegovo predviđanje depresije djelomično posljedica kontaminacije kriterija. Dvofaktorska struktura ljestvice (pozitivno i negativno formulirane čestice) dobro je dokumentiran metodološki artefakt, a ne sadržajna komponenta. Jednomjesečni vremenski okvir u praksi se također često zanemaruje, pa se rezultati izvješćuju kao da su crte. Međukulturalna ekvivalentnost osobito obrnuto formuliranih čestica nije potpuna.
Ključne publikacije
- Cohen, S., Kamarck, T. & Mermelstein, R.. (1983). A global measure of perceived stress. 10.2307/2136404
- Lazarus, R. S. & Folkman, S.. (1984). Stress, Appraisal, and Coping.
- Cohen, S., Tyrrell, D. A. & Smith, A. P.. (1991). Psychological stress and susceptibility to the common cold. 10.1056/NEJM199108293250903