Stavovi prema poslu
Judge, T. A., Weiss, H. M., Kammeyer-Mueller, J. D. & Hulin, C. L. · 2017
Poznato i kao: Job Satisfaction
Tradicija istraživanja stavova prema poslu tretira zadovoljstvo poslom kao globalnu evaluacijsku prosudbu o vlastitom poslu, pravi stav s kognitivnim i afektivnim sastavnicama, a ne kao zbroj zadovoljstva zasebnim facetama. Globalni i facetni pristup odgovaraju na različita pitanja: facetne mjere poslodavcu govore koje aspekte rada treba promijeniti, dok globalne mjere predviđaju ishode poput fluktuacije i radnog učinka bolje od bilo kojeg zbroja faceta. Srodan stav organizacijske predanosti odvojiv je od zadovoljstva i predviđa zadržavanje zaposlenika djelomično drugim putem.
Okvir koji zadovoljstvo poslom tretira kao globalnu evaluativnu prosudbu o vlastitom poslu, ugodno emocionalno stanje koje proizlazi iz procjene vlastitog rada, različitu od zadovoljstva pojedinim aspektima (plaća, nadređeni, kolege) i od raspoloženja na poslu. Globalne mjere poput MOAQ-JSS izravno obuhvaćaju ukupnu procjenu umjesto da zbrajaju aspekte.
- Izvor:
- Locke, E. A. (1976). The nature and causes of job satisfaction. In M. D. Dunnette (Ed.), Handbook of industrial and organizational psychology (pp. 1297-1349). Chicago: Rand McNally.
Riješi validirani test utemeljen na ovoj teoriji
Čitanje o konstruktu govori ti što on jest. Validirani instrument govori ti gdje se na njemu nalaziš. Besplatno, rezultati za nekoliko minuta.
Dokazi na prvi pogled
- Empirijska potpora
- Snažni dokazi
- Replikacija
- Dobro repliciran
- Međukulturno
- Uglavnom univerzalno
- Metaanalize
- 30 indeksirano
Ove ocjene sažimaju objavljenu literaturu o teoriji, a ne kvalitetu pojedinog testa koji se na njoj temelji. Riječ je o uredničkim procjenama na temelju dolje navedenih izvora i mijenjaju se kako se dokazi gomilaju.
Povijesni kontekst
Mjerenje zadovoljstva poslom započelo je s Hoppockom 1935. i razvijalo se kroz facetne instrumente sredine stoljeća, Job Descriptive Index iz 1969. i Minnesota Satisfaction Questionnaire iz 1967., koji su dominirali desetljećima. Teorija afektivnih događaja Briefa i Weissa iz 1990-ih i 2000-ih osporila je čisto kognitivno tumačenje pokazujući da pojedinačni događaji na radnom mjestu izazivaju stanja raspoloženja koja s vremenom oblikuju stavove. Stogodišnji pregled Judgea i suradnika iz 2017. objedinio je sto godina dokaza i razriješio nekoliko dugotrajnih sporova, uključujući skroman, ali stvaran odnos zadovoljstva i radne uspješnosti.
Konstrukti
Opće zadovoljstvo poslom
The global evaluative judgment of one's job as a whole — a pleasurable emotional state resulting from the appraisal of one's work (Locke, 1976) — measured directly rather than by summing facet satisfactions such as pay, supervision, or colleagues. As operationalized by the MOAQ-JSS (Cammann et al., 1983), it captures the overall verdict the job's pieces add up to; it moves more slowly than mood and is distinct from momentary affective states at work.
Instrumenti
- Michiganski upitnik organizacijske procjene: podljestvica zadovoljstva poslom(MOAQ-JSS)Cammann, Fichman, Jenkins & Klesh1983
Testovi utemeljeni na ovoj teoriji
Praktične primjene
Zadovoljstvo poslom i predanost temeljni su ishodi anketa zaposlenika i standardni kriteriji prema kojima se vrednuju organizacijske intervencije. Zadovoljstvo predviđa odlazak zaposlenika, izostajanje s posla, organizacijsko građansko ponašanje te, na razini jedinice, zadovoljstvo kupaca i profitabilnost. Metaanaliza Judgea i suradnika utvrdila je korelaciju zadovoljstva i radne uspješnosti od oko 0,30, opovrgavajući dugo ponavljanu tvrdnju da sretni radnici nisu ništa produktivniji, ali i jaču menadžersku inačicu te tvrdnje.
Kako se mjeri
Mjeri se globalnim evaluativnim česticama samoprocjene i, zasebno, facetnim ljestvicama; globalni rezultati bolje predviđaju bihevioralne ishode, a rezultati faceta pokazuju što treba promijeniti.
Kritike i ograničenja
Mjere s jednom česticom i kratke globalne mjere praktične su, ali odbacuju informacije i na njih snažno utječu prolazno raspoloženje i kontekst pitanja. Zadovoljstvo ima znatnu dispozicijsku sastavnicu: studije blizanaca pokazuju značajnu nasljednost, a zadovoljstvo je stabilno pri promjeni posla, što ograničava koliko ga bilo koja organizacijska intervencija može promijeniti. Varijanca zajedničke metode napuhuje njegove korelacije s drugim ishodima procijenjenima samoprocjenom. Postoji i prigovor kritičke teorije da ankete o zadovoljstvu mjere prilagodbu uvjetima, jer ljudi pod ograničenjima snižavaju očekivanja i izvještavaju o zadovoljstvu objektivno lošim poslom.
Ključne publikacije
- Judge, T. A., Weiss, H. M., Kammeyer-Mueller, J. D. & Hulin, C. L.. (2017). Job attitudes, job satisfaction, and job affect: A century of continuity and of change. 10.1037/apl0000181
- Judge, T. A., Thoresen, C. J., Bono, J. E. & Patton, G. K.. (2001). The job satisfaction-job performance relationship: A qualitative and quantitative review. 10.1037/0033-2909.127.3.376
- Weiss, H. M. & Cropanzano, R.. (1996). Affective events theory: A theoretical discussion of the structure, causes and consequences of affective experiences at work.