noesisnoesis
KognitivniSnažni dokazi

Teorija samoodređenja

Deci, E. L. & Ryan, R. M. · 1985

Poznato i kao: SDT

Teorija samoodređenja pretpostavlja tri urođene psihološke potrebe, autonomiju, kompetentnost i povezanost, čije je zadovoljenje ključno za intrinzičnu motivaciju, optimalno funkcioniranje i dobrobit. Teorija razlikuje autonomne i kontrolirane oblike motivacije duž kontinuuma od amotivacije preko vanjske regulacije do intrinzične motivacije. SDT se opsežno primjenjuje u obrazovanju, zdravstvu, na radnom mjestu i u sportu, uz snažnu empirijsku potporu univerzalnosti osnovnih psiholoških potreba.

Motivacijska teorija usmjerena na potrebe za autonomijom, kompetentnošću i povezanošću kao pokretače intrinzične motivacije i dobrobiti.

Izvor:
Deci, E. L., & Ryan, R. M. (1985). Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior.
Izmjeri to

Riješi validirani test utemeljen na ovoj teoriji

Čitanje o konstruktu govori ti što on jest. Validirani instrument govori ti gdje se na njemu nalaziš. Besplatno, rezultati za nekoliko minuta.

Dokazi na prvi pogled

Empirijska potpora
Snažni dokazi
Replikacija
Dobro repliciran
Međukulturno
Uglavnom univerzalno
Metaanalize
60 indeksirano
Područja istraživanjaMotivacijaObrazovanjeZdravstvena psihologijaOrganizacijska psihologijaPsihologija sportaKlinička psihologija

Ove ocjene sažimaju objavljenu literaturu o teoriji, a ne kvalitetu pojedinog testa koji se na njoj temelji. Riječ je o uredničkim procjenama na temelju dolje navedenih izvora i mijenjaju se kako se dokazi gomilaju.

Povijesni kontekst

SDT potječe iz eksperimentalnog rada Edwarda Decija s početka 1970-ih o tome kako vanjske nagrade mogu potkopati intrinzičnu motivaciju ("efekt prekomjernog opravdanja"), objavljenog u njegovoj knjizi "Intrinsic Motivation" iz 1975. Teorija je formalno artikulirana 1985., kada su Deci i Ryan objavili "Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior", integrirajući teoriju kognitivne evaluacije sa širim organističko-dijalektičkim okvirom. Teorija se otada proširila na šest mini-teorija koje se bave različitim facetama motivacije i razvoja osobnosti.

Konstrukti

Intrinzična motivacija za spoznaju

Engaging in an activity for the pleasure and satisfaction of learning, exploring and understanding something new (Vallerand et al., 1992, on Deci & Ryan's self-determination theory). The most autonomous end of the continuum: the activity pays for itself while it happens, and needs no outcome to justify it.

Intrinzična motivacija za postignuće

Engaging in an activity for the satisfaction of surpassing oneself and creating or accomplishing something (Vallerand et al., 1992). The fuel is progress that can be felt: the distance between what a person could do before and what they can do now, rather than any reward attached to it.

Intrinzična motivacija za doživljavanje stimulacije

Engaging in an activity for the sensations it produces: absorption, excitement, the pull of material that carries a person along (Vallerand et al., 1992). The most state-dependent of the three intrinsic motivations, and usually the first to fade under exhaustion.

Identificirana regulacija

Acting because the activity serves goals the person personally endorses, even when the activity itself is not enjoyable (Vallerand et al., 1992). Extrinsic by definition — the reason lies in an outcome — yet self-determination theory treats it as the most sustainable of the extrinsic regulations, because the reason is the person's own.

Introjicirana regulacija

Acting under pressure that has moved indoors: guilt, shame, self-worth and the need to prove something to oneself (Vallerand et al., 1992). Genuinely motivating and genuinely costly, it can produce years of effort alongside a persistent sense that none of it was enough.

Vanjska regulacija

Acting for consequences that come from outside: pay, credentials, requirements, the expectations of others (Vallerand et al., 1992). The least autonomous of the regulations and the most fragile — it stops when the reward does — which says nothing against it, since it carries most of the world's obligations.

Amotivacija

The absence of any intention to act: the person no longer sees a connection between what they do and what it returns (Vallerand et al., 1992). A construct of its own on the self-determination continuum, not the reverse of the six motivations, and read inverted from them — a high score is a signal worth respecting, not a trait to develop.

Instrumenti

  • NOESIS ljestvica motivacije za učenjeNOESIS2026

Testovi utemeljeni na ovoj teoriji

Praktične primjene

SDT se široko primjenjuje u obrazovanju za oblikovanje nastavnih okruženja koja podržavaju autonomiju i povećavaju angažman i ishode učenja učenika. U zdravstvu intervencije temeljene na SDT-u potiču trajnu promjenu zdravstvenog ponašanja razvijanjem autonomne motivacije za tjelovježbu, prehranu i pridržavanje terapije. U organizacijama SDT usmjerava upravljačke prakse koje podržavaju autonomiju i kompetentnost zaposlenika, poboljšavajući zadovoljstvo poslom i radni učinak te smanjujući fluktuaciju.

Kako se mjeri

Istraživanja SDT-a koriste raznolike metodologije, uključujući eksperimentalne manipulacije podrške autonomiji, longitudinalne studije, metode uzorkovanja iskustava i međukulturalne ankete. Basic Psychological Needs Satisfaction and Frustration Scale (BPNSFS) i Learning Climate Questionnaire među najčešće su korištenim instrumentima.

Kritike i ograničenja

Najustrajnija kritika odnosi se na kulturnu univerzalnost: neki istraživači tvrde da naglasak teorije samoodređenja (SDT) na autonomiji odražava zapadni individualizam i možda ne vrijedi jednako u kolektivističkim kulturama u kojima se međuovisnost cijeni više od neovisnosti. Kritičari također ističu da širina teorije kroz šest mini-teorija otežava njezino opovrgavanje, a razlika između autonomije kao voljnog prihvaćanja i neovisnosti ostaje konceptualno zahtjevna. Neki istraživači propituju jesu li tri osnovne potrebe doista univerzalne i iscrpne ili bi trebalo uključiti dodatne potrebe (poput sigurnosti ili samopoštovanja).

Ključne publikacije

  • Deci, E. L. & Ryan, R. M.. (1985). Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior. 10.1007/978-1-4899-2271-7
  • Ryan, R. M. & Deci, E. L.. (2000). Self-determination theory and the facilitation of intrinsic motivation, social development, and well-being. 10.1037/0003-066X.55.1.68
  • Deci, E. L. & Ryan, R. M.. (2000). The 'what' and 'why' of goal pursuits: Human needs and the self-determination of behavior. 10.1207/S15327965PLI1104_01
  • Gagne, M. & Deci, E. L.. (2005). Self-determination theory and work motivation. 10.1002/job.322
  • Ryan, R. M. & Deci, E. L.. (2017). Self-Determination Theory: Basic Psychological Needs in Motivation, Development, and Wellness.

Povezane teorije

Organismic Integration TheoryCognitive Evaluation TheoryBasic Psychological Needs TheoryExpectancy-Value TheoryGoal Setting TheoryAttribution Theory
Teorija samoodređenja: definicija, dokazi i način mjerenja | NOESIS