Potreba za spoznajom
Cacioppo, J. T. & Petty, R. E. · 1982
Poznato i kao: NFC · Cognitive Motivation
Potreba za spoznajom stabilna je individualna razlika u sklonosti da se osoba upušta u zahtjevno razmišljanje i uživa u njemu. Riječ je o motivacijskoj dispoziciji, a ne o sposobnosti: osobe s visokim rezultatom traže probleme koji zahtijevaju promišljanje i kognitivni napor doživljavaju kao intrinzično nagrađujući, dok osobe s niskim rezultatom nisu manje sposobne, nego se spremnije oslanjaju na heuristike, znakove o izvoru i tuđe zaključke. Izvorna svrha konstrukta bila je objasniti zašto ista uvjeravajuća poruka mijenja mišljenje nekih ljudi kvalitetom argumenata, a drugih perifernim znakovima.
Individualna razlika u sklonosti uključivanju u kognitivne aktivnosti koje zahtijevaju napor i uživanju u njima. Osobe s visokom potrebom za spoznajom (NFC) traže složene misaone zadatke, upuštaju se u njih i uživaju u njima; osobe s niskom NFC preferiraju jednostavnije kognitivne zadatke i više se oslanjaju na kognitivne heuristike.
- Izvor:
- Cacioppo, J. T., & Petty, R. E. (1982). The need for cognition. Journal of Personality and Social Psychology, 42(1), 116-131.
Riješi validirani test utemeljen na ovoj teoriji
Čitanje o konstruktu govori ti što on jest. Validirani instrument govori ti gdje se na njemu nalaziš. Besplatno, rezultati za nekoliko minuta.
Dokazi na prvi pogled
- Empirijska potpora
- Snažni dokazi
- Replikacija
- Dobro repliciran
- Međukulturno
- Uglavnom univerzalno
- Metaanalize
- 9 indeksirano
Ove ocjene sažimaju objavljenu literaturu o teoriji, a ne kvalitetu pojedinog testa koji se na njoj temelji. Riječ je o uredničkim procjenama na temelju dolje navedenih izvora i mijenjaju se kako se dokazi gomilaju.
Povijesni kontekst
Pojam potječe od Cohena, Stotlanda i Wolfea iz 1955., no suvremeni konstrukt i ljestvica proizlaze iz rada Cacioppa i Pettyja iz 1982., razvijeni kao komponenta individualnih razlika u Modelu vjerojatnosti elaboracije u uvjeravanju. Izvornu ljestvicu od 34 čestice Cacioppo, Petty i Kao skratili su 1984. na široko korišteni oblik od 18 čestica. Konstrukt se pokazao neobično trajnim te se iz istraživanja uvjeravanja proširio na obrazovanje, donošenje odluka, podložnost dezinformacijama i, u novije vrijeme, na istraživanja o tome kako ljudi postupaju s algoritamskim preporukama i preporukama koje generira umjetna inteligencija.
Konstrukti
Potreba za spoznajom
The tendency to engage in and enjoy effortful cognitive activity — seeking out, engaging in, and enjoying complex thinking tasks (Cacioppo & Petty, 1982).
Instrumenti
- IPIP ljestvica potrebe za kognicijom(IPIP-NFC)Goldberg, L. R. (IPIP), measuring constructs of Cacioppo, J. T., & Petty, R. E.1999
Testovi utemeljeni na ovoj teoriji
Praktične primjene
Potreba za spoznajom predviđa dubinu obrade informacija, otpornost na dezinformacije i osjetljivost na kvalitetu argumenata, a ne na površinske znakove; ti se nalazi primjenjuju u zdravstvenoj komunikaciji i komunikaciji znanosti, gdje isti sadržaj mora doprijeti do obje dispozicije. U obrazovanju predviđa angažiranost u otvorenim i istraživački utemeljenim zadacima. Za samospoznaju je korisna upravo zato što nije mjera sposobnosti: znanje da izbjegavaš zahtjevno promišljanje primjenjivo je na način na koji rezultat inteligencije nije.
Kako se mjeri
Mjeri se Likertovom ljestvicom samoprocjene (kratki oblik od 18 čestica) koja daje jedan kontinuirani rezultat; tumači se normativno, bez granične vrijednosti i bez zaključivanja o sposobnosti.
Kritike i ograničenja
Ljestvica znatno korelira s otvorenošću prema iskustvu i s verbalnim sposobnostima, što otvara trajno pitanje inkrementalne valjanosti. Budući da je razmišljanje društveno cijenjeno, čestice su očito poželjne, a rezultati se napuhuju u situacijama procjene. Međukulturalnih istraživanja ima manje nego što bi sveprisutnost konstrukta dala naslutiti, a većina validacije provedena je na zapadnim obrazovanim uzorcima u kojima intelektualna angažiranost nosi poseban status. Neki kritičari također tvrde da konstrukt miješa uživanje u razmišljanju sa samopercipiranom kompetencijom za razmišljanje, što format samoprocjene ne može razdvojiti.
Ključne publikacije
- Cacioppo, J. T. & Petty, R. E.. (1982). The need for cognition. 10.1037/0022-3514.42.1.116
- Cacioppo, J. T., Petty, R. E. & Kao, C. F.. (1984). The efficient assessment of need for cognition. 10.1207/s15327752jpa4803_13
- Cacioppo, J. T., Petty, R. E., Feinstein, J. A. & Jarvis, W. B. G.. (1996). Dispositional differences in cognitive motivation: The life and times of individuals varying in need for cognition. 10.1037/0033-2909.119.2.197