Petfacetni model usredotočene svjesnosti
Baer, R. A., Smith, G. T., Hopkins, J., Krietemeyer, J. & Toney, L. · 2006
Poznato i kao: FFMQ Model
Petofacetni model definira usredotočenu svjesnost kao višekomponentnu dispoziciju, a ne kao jedinstvenu kvalitetu: opažanje (primjećivanje unutarnjeg i vanjskog iskustva), opisivanje (imenovanje iskustva riječima), djelovanje sa sviješću (usmjeravanje pozornosti na trenutnu aktivnost umjesto automatskog djelovanja), neprosuđivanje unutarnjeg iskustva i nereaktivnost na unutarnje iskustvo. Pet faceta proizašlo je empirijski iz faktorske analize svih upitnika usredotočene svjesnosti koji su tada bili u uporabi, što je glavni temelj autoriteta modela: on je sinteza mjerne literature, a ne još jedna konkurentska definicija.
Model koji usredotočenu svjesnost definira kao višefacetni konstrukt koji obuhvaća opažanje (primjećivanje unutarnjih i vanjskih podražaja), opisivanje (imenovanje iskustava riječima), djelovanje sa svjesnošću (pozornost usmjerena na trenutnu aktivnost), neprosuđivanje (prihvaćanje iskustava bez vrednovanja) i nereaktivnost (dopuštanje mislima i osjećajima da dolaze i odlaze bez reagiranja).
- Izvor:
- Baer, R. A., Smith, G. T., Hopkins, J., Krietemeyer, J., & Toney, L. (2006). Using self-report assessment methods to explore facets of mindfulness. Assessment, 13(1), 27-45.
Riješi validirani test utemeljen na ovoj teoriji
Čitanje o konstruktu govori ti što on jest. Validirani instrument govori ti gdje se na njemu nalaziš. Besplatno, rezultati za nekoliko minuta.
Dokazi na prvi pogled
- Empirijska potpora
- Umjereni dokazi
- Replikacija
- Dobro repliciran
- Međukulturno
- Uglavnom univerzalno
- Metaanalize
- 13 indeksirano
Ove ocjene sažimaju objavljenu literaturu o teoriji, a ne kvalitetu pojedinog testa koji se na njoj temelji. Riječ je o uredničkim procjenama na temelju dolje navedenih izvora i mijenjaju se kako se dokazi gomilaju.
Povijesni kontekst
Usredotočena svjesnost ušla je u kliničku psihologiju kroz program smanjenja stresa utemeljen na usredotočenoj svjesnosti (Mindfulness-Based Stress Reduction) koji je Kabat-Zinn razvio 1979. te kognitivnu terapiju utemeljenu na usredotočenoj svjesnosti (Mindfulness-Based Cognitive Therapy) autora Segala, Williamsa i Teasdalea iz 2002., no literatura o mjerenju brzo se rascjepkala: najmanje pet instrumenata operacionaliziralo je konstrukt svaki na svoj način. Baer i suradnici primijenili su sve njih na istom uzorku 2006. i proveli faktorsku analizu objedinjenog skupa čestica, iz čega je nastao Five Facet Mindfulness Questionnaire. Uslijedili su kratki oblici s 15 i 24 čestice, koji su danas standardni istraživački instrumenti.
Konstrukti
Opažanje
Noticing and attending to internal and external experiences such as sensations, cognitions, emotions, sights, sounds, and smells (Baer et al., 2006).
Opisivanje
Labeling internal experiences with words — the ability to articulate feelings, thoughts, and sensations verbally (Baer et al., 2006).
Djelovanje sa sviješću
Attending to one's current activities rather than operating on autopilot or behaving mechanically (Baer et al., 2006).
Neprosuđivanje unutarnjeg doživljaja
Taking a non-evaluative stance toward one's thoughts and feelings — not labeling them as good or bad (Baer et al., 2006).
Nereaktivnost na unutarnji doživljaj
Allowing thoughts and feelings to come and go without getting caught up in or carried away by them (Baer et al., 2006).
Instrumenti
- NOESIS ljestvica usredotočene svjesnostiNOESIS2026
Testovi utemeljeni na ovoj teoriji
Praktične primjene
FFMQ je standardna mjera ishoda u ispitivanjima intervencija temeljenih na usredotočenoj svjesnosti i koristi se za provjeru koje facete posreduju u kliničkoj promjeni; dokazi uglavnom upućuju na neprosuđivanje i djelovanje sa svjesnošću kao aktivne sastojke za ishode depresije i anksioznosti, a ne na opažanje. Sa stajališta samospoznaje raščlamba na facete neuobičajeno je primjenjiva jer razdvaja primjećivanje onoga što se događa od sposobnosti da se to imenuje, a oboje od sposobnosti da se to pusti bez reagiranja.
Kako se mjeri
Mjeri se Likertovim upitnikom samoprocjene (FFMQ: 39 čestica ili kratki oblici od 15/24 čestice) koji daje rezultate na pet faceta; ukupni rezultat je sporan i prednost se daje tumačenju na razini faceta.
Kritike i ograničenja
Faceta opažanja ustrajna je anomalija modela: kod osoba bez iskustva meditacije pozitivno korelira s psihološkom uznemirenošću, dok se kod onih koji meditiraju taj odnos obrće, pa ukupni rezultat nije usporediv između tih skupina i često se računa bez te facete. Samoprocjena usredotočene svjesnosti ima strukturni problem: osobe koje su najmanje svjesne vlastite nepažnje najmanje su sposobne o njoj točno izvijestiti, a korelacije s bihevioralnim mjerama pozornosti slabe su. Konstrukt se također preklapa s obrnutim neuroticizmom, a kritičari iz kontemplativnih tradicija tvrde da operacionalizacija lišava usredotočenu svjesnost njezina etičkog i intencijskog konteksta.
Ključne publikacije
- Baer, R. A., Smith, G. T., Hopkins, J., Krietemeyer, J. & Toney, L.. (2006). Using self-report assessment methods to explore facets of mindfulness. 10.1177/1073191105283504
- Baer, R. A., Smith, G. T., Lykins, E., Button, D., Krietemeyer, J., Sauer, S., Walsh, E., Duggan, D. & Williams, J. M. G.. (2008). Construct validity of the Five Facet Mindfulness Questionnaire in meditating and nonmeditating samples. 10.1177/1073191107313003
- Khoury, B., Lecomte, T., Fortin, G., Masse, M., Therien, P., Bouchard, V., Chapleau, M. A., Paquin, K. & Hofmann, S. G.. (2013). Mindfulness-based therapy: A comprehensive meta-analysis. 10.1016/j.cpr.2013.05.005