Teorija samosuosjećanja
Neff, K. D. · 2003
Poznato i kao: Self-Compassion (Neff)
Samosuosjećanje se definira kao zdrav stav prema sebi u trenucima neuspjeha ili patnje, sastavljen od tri bipolarne sastavnice: ljubaznost prema sebi nasuprot samoosuđivanju, zajednička ljudskost nasuprot izolaciji te usredotočena svjesnost nasuprot pretjeranoj identifikaciji. Njegova je teorijska prednost u tome što donosi koristi koje se obično pripisuju visokom samopoštovanju, poput otpornosti nakon neuspjeha i emocionalne stabilnosti, bez troškova samopoštovanja, jer ne zahtijeva povoljnu socijalnu usporedbu ni uvjetovani uspjeh. Izričito nije samosažaljenje, popuštanje sebi ni snižavanje standarda.
Teorija koja samosuosjećanje definira kao zdrav stav prema sebi koji obuhvaća tri bipolarne komponente: ljubaznost prema sebi nasuprot samoosuđivanju, zajedničku ljudskost nasuprot izolaciji te usredotočenu svjesnost nasuprot pretjeranoj identifikaciji. Razlikuje se od samopoštovanja po tome što ne zahtijeva pozitivno samovrednovanje.
- Izvor:
- Neff, K. D. (2003). The development and validation of a scale to measure self-compassion. Self and Identity, 2(3), 223-250.
Riješi validirani test utemeljen na ovoj teoriji
Čitanje o konstruktu govori ti što on jest. Validirani instrument govori ti gdje se na njemu nalaziš. Besplatno, rezultati za nekoliko minuta.
Dokazi na prvi pogled
- Empirijska potpora
- Umjereni dokazi
- Replikacija
- Djelomično replicirano
- Međukulturno
- Uglavnom univerzalno
- Metaanalize
- 14 indeksirano
Ove ocjene sažimaju objavljenu literaturu o teoriji, a ne kvalitetu pojedinog testa koji se na njoj temelji. Riječ je o uredničkim procjenama na temelju dolje navedenih izvora i mijenjaju se kako se dokazi gomilaju.
Povijesni kontekst
Neff je 2003. uvela konstrukt i Self-Compassion Scale, preuzevši definiciju iz budističkih kontemplativnih tradicija i operacionalizirajući je za zapadnu psihologiju. Pojavio se u trenutku kad je pokret samopoštovanja bio pod trajnom kritikom: pregled Baumeistera i suradnika iz 2003. upravo je pokazao da visoko samopoštovanje predviđa mnogo manje nego što se tvrdilo, pa je samosuosjećanje pozicionirano kao alternativa s boljim svojstvima. Povezani program treninga Mindful Self-Compassion uslijedio je 2013. i uveo konstrukt u kliničku praksu.
Konstrukti
Ljubaznost prema sebi
Being warm and understanding toward oneself during suffering or failure rather than harshly self-critical (Neff, 2003).
Samoosuđivanje
Being harshly critical and intolerant of one's own shortcomings and inadequacies — the negative pole of self-kindness (Neff, 2003).
Zajednička ljudskost
Recognizing that suffering and personal inadequacy are part of the shared human experience, rather than isolating events that happen to oneself alone (Neff, 2003).
Izolacija
Feeling cut off and isolated in one's suffering, as if one's problems are uniquely personal — the negative pole of common humanity (Neff, 2003).
Usredotočena svjesnost
Holding painful thoughts and feelings in balanced awareness rather than suppressing or exaggerating them — a prerequisite for self-compassion (Neff, 2003).
Pretjerana identifikacija
Becoming consumed by and merged with one's negative feelings, losing perspective on the broader context — the negative pole of mindfulness (Neff, 2003).
Instrumenti
- NOESIS ljestvica suosjećanja sa sobomNOESIS2026
Testovi utemeljeni na ovoj teoriji
Praktične primjene
Samosuosjećanje se koristi i kao cilj i kao mehanizam u kliničkim intervencijama trećeg vala, uz metaanalitičke dokaze o smanjenju depresije, anksioznosti i stresa nakon treninga usmjerenog na suosjećanje. U radu s poremećajima hranjenja i slikom tijela primjenjuje se kao protuteža samokritičnosti. U područjima izvedbe koristi se za propitivanje uvjerenja da samokritičnost potiče napredak, što dokazi ne podržavaju. Dobro je prikladno za samospoznaju jer tri sastavnice pokazuju koji dio reakcije na neuspjeh uzrokuje štetu.
Kako se mjeri
Mjeri se Likertovom ljestvicom samoprocjene (dugi oblik od 26 čestica ili kratki oblik od 12 čestica) koja daje šest podljestvica; zbog spora o faktorskoj strukturi pozitivne i negativne sastavnice najbolje je tumačiti zasebno, ali i zajedno.
Kritike i ograničenja
Najznačajniji spor je strukturni. Neff računa ukupni rezultat samosuosjećanja obrnutim bodovanjem negativnih polova, ali više neovisnih faktorskih analiza pokazuje da negativne čestice (samoosuđivanje, izolacija, pretjerana identifikacija) čine zaseban faktor koji nosi većinu povezanosti s psihopatologijom. Kritičari, među kojima su Muris i Petrocchi, tvrde da je ukupni rezultat stoga djelomično prepakirana mjera samokritičnosti te da je njegova povezanost s nižom depresijom gotovo tautološka. Neff je branila bifaktorsko rješenje; neslaganje nije razriješeno i glavni je razlog zašto je konstrukt ocijenjen umjerenim, a ne snažnim.
Ključne publikacije
- Neff, K. D.. (2003). The development and validation of a scale to measure self-compassion. 10.1080/15298860309027
- Muris, P. & Petrocchi, N.. (2017). A critique of Neff's Self-Compassion Scale. 10.1002/cpp.2005
- Ferrari, M., Hunt, C., Harrysunker, A., Abbott, M. J., Beath, A. P. & Einstein, D. A.. (2019). The efficacy of self-compassion interventions: A meta-analysis. 10.1007/s12671-019-01134-6