PERMA model procvata
Seligman, M. E. P. · 2011
Poznato i kao: Flourishing · PERMA Well-Being
PERMA definira dobrobit kroz pet mjerljivih stupova umjesto jednog indeksa: pozitivne emocije (Positive emotion), angažiranost (Engagement; zaokupljenost aktivnošću, slično zanesenosti), odnosi (Relationships), smisao (Meaning) i postignuće (Accomplishment). Seligmanov argument za višestruku strukturu jest da je dobrobit konstrukt, a ne stvar, te da se svakom elementu teži radi njega samog, da je svaki definiran neovisno o ostalima i da može postojati bez njih. To je namjerni odmak od modela usmjerenih na sreću: netko može imati visok rezultat u smislu i postignuću, a nizak u pozitivnim emocijama, i teorija to tretira kao stvaran profil, a ne kao proturječje.
Okvir pozitivne psihologije koji dobrobit definira kroz pet mjerljivih stupova: pozitivne emocije (hedonističke), angažiranost (zanesenost), odnosi (društvena povezanost), smisao (svrha) i postignuće (ovladavanje). Svakom stupu teži se radi njega samog i svaki je neovisno mjerljiv.
- Izvor:
- Seligman, M. E. P. (2011). Flourish: A Visionary New Understanding of Happiness and Well-Being. New York: Free Press.
Riješi validirani test utemeljen na ovoj teoriji
Čitanje o konstruktu govori ti što on jest. Validirani instrument govori ti gdje se na njemu nalaziš. Besplatno, rezultati za nekoliko minuta.
Dokazi na prvi pogled
- Empirijska potpora
- Umjereni dokazi
- Replikacija
- Djelomično replicirano
- Međukulturno
- Uglavnom univerzalno
- Metaanalize
- 5 indeksirano
Ove ocjene sažimaju objavljenu literaturu o teoriji, a ne kvalitetu pojedinog testa koji se na njoj temelji. Riječ je o uredničkim procjenama na temelju dolje navedenih izvora i mijenjaju se kako se dokazi gomilaju.
Povijesni kontekst
Seligmanova knjiga Authentic Happiness iz 2002. predložila je tri puta do dobrobiti: užitak, angažman i smisao. Knjiga Flourish iz 2011. revidirala je to tumačenje dodavši odnose i postignuće te, što je važnije, promijenivši cilj pozitivne psihologije sa zadovoljstva životom na procvat. Butler i Kern objavili su PERMA-Profiler 2016., čime je model dobio svoj standardni instrument. Okvir se brzo proširio u obrazovanje, programe dobrobiti na radnom mjestu i nacionalne okvire dobrobiti, tempom znatno bržim od literature o njegovoj valjanosti.
Konstrukti
Pozitivne emocije
The hedonic pillar of well-being — the frequency of pleasant emotional states such as joy, contentment, and serenity (Seligman, 2011).
Angažiranost
The flow pillar — being fully absorbed, interested, and engaged in activities and life (Seligman, 2011).
Odnosi
The social connection pillar — feeling supported, loved, and satisfied with one's personal relationships (Seligman, 2011).
Smisao
The purpose pillar — perceiving one's life as purposeful, valuable, and directed toward something greater than oneself (Seligman, 2011).
Postignuće
The mastery pillar — making progress toward goals, achieving objectives, and feeling competent in handling responsibilities (Seligman, 2011).
Instrumenti
- NOESIS ljestvica procvataNOESIS2026
Testovi utemeljeni na ovoj teoriji
Praktične primjene
PERMA se široko koristi kao organizacijski okvir za programe dobrobiti na radnom mjestu i u školama jer se njegovih pet elemenata izravno prevodi u jasno razlučive ciljeve intervencije, za razliku od jedinstvenog rezultata sreće. Profilator se koristi za individualnu povratnu informaciju i za praćenje učinaka programa u svih pet područja. U kontekstu coachinga i samospoznaje njegova je praktična vrijednost dijagnostička: utvrđuje koji je stup nizak, što je mnogo primjenjiviji nalaz od globalnog broja dobrobiti.
Kako se mjeri
Mjeri se ljestvicom samoprocjene (PERMA-Profiler: 15 temeljnih čestica uz dodatne i zdravstvene čestice) koja se izvještava kao pet rezultata domena, a ne kao jedan ukupni rezultat.
Kritike i ograničenja
Najjača empirijska kritika jest da pet čimbenika u praksi nije moguće razdvojiti: Goodman i suradnici utvrdili su da rezultati PERMA i konvencionalni rezultati subjektivne dobrobiti koreliraju gotovo savršeno, a nekoliko faktorskih analiza ne uspijeva izdvojiti pet zasebnih čimbenika, što upućuje na jedan opći čimbenik dobrobiti s povezanim pokazateljima. Izbor upravo ovih pet elemenata teorijski je motiviran, a ne empirijski izveden, pa kritičari pitaju zašto su izostavljeni zdravlje, autonomija ili financijska sigurnost. Model nosi i širu kritiku pozitivne psihologije da individualizira dobrobit i podcjenjuje materijalne i društvene uvjete.
Ključne publikacije
- Seligman, M. E. P.. (2011). Flourish: A Visionary New Understanding of Happiness and Well-being.
- Butler, J. & Kern, M. L.. (2016). The PERMA-Profiler: A brief multidimensional measure of flourishing. 10.5502/ijw.v6i3.526
- Goodman, F. R., Disabato, D. J., Kashdan, T. B. & Kauffman, S. B.. (2018). Measuring well-being: A comparison of subjective well-being and PERMA. 10.1080/17439760.2017.1388434