Dispozicijski optimizam
Scheier, M. F. & Carver, C. S. · 1985
Poznato i kao: LOT-R Optimism · Positive Expectations
Dispozicijski optimizam generalizirano je očekivanje da će se u različitim životnim područjima događati dobri, a ne loši ishodi. Smješten je unutar modela samoregulacije: budući da ljudi ustraju u ciljevima za koje očekuju da će ih ostvariti i odustaju od ciljeva za koje očekuju neuspjeh, generalizirano pozitivno očekivanje pretvara se u trajni trud, suočavanje usmjerenije na pristupanje i manje izbjegavanja. Optimizam se tretira kao stabilna dimenzija crte čiji je suprotni kraj pesimizam, a razlikuje se od samoefikasnosti (koja se odnosi na vlastitu sposobnost) i od optimističnog atribucijskog stila (koji se odnosi na uzročne atribucije prošlih događaja).
Generalizirana sklonost očekivanju pozitivnih ishoda u budućnosti. Optimizam je stabilna dispozicija osobnosti povezana s boljim tjelesnim zdravljem, učinkovitijim suočavanjem i većom subjektivnom dobrobiti.
- Izvor:
- Scheier, M. F., Carver, C. S., & Bridges, M. W. (1994). Distinguishing optimism from neuroticism (and trait anxiety, self-mastery, and self-esteem): A reevaluation of the Life Orientation Test. Journal of Personality and Social Psychology, 67(6), 1063-1078.
Riješi validirani test utemeljen na ovoj teoriji
Čitanje o konstruktu govori ti što on jest. Validirani instrument govori ti gdje se na njemu nalaziš. Besplatno, rezultati za nekoliko minuta.
Dokazi na prvi pogled
- Empirijska potpora
- Snažni dokazi
- Replikacija
- Dobro repliciran
- Međukulturno
- Uglavnom univerzalno
- Metaanalize
- 15 indeksirano
Ove ocjene sažimaju objavljenu literaturu o teoriji, a ne kvalitetu pojedinog testa koji se na njoj temelji. Riječ je o uredničkim procjenama na temelju dolje navedenih izvora i mijenjaju se kako se dokazi gomilaju.
Povijesni kontekst
Scheier i Carver uveli su konstrukt i Life Orientation Test 1985. kao primjenu svog šireg tumačenja bihevioralne samoregulacije temeljenog na teoriji kontrole. Rani rad kritiziran je zbog preklapanja čestica s neuroticizmom i zbog miješanja optimizma sa sadržajem suočavanja, što je dovelo do revizije iz 1994., LOT-R, koja je izbacila dvosmislene čestice i skratila ljestvicu na šest bodovanih čestica uz čestice punila. Uslijedila je dugotrajna rasprava o tome čine li optimizam i pesimizam jednu bipolarnu dimenziju ili dva odvojiva faktora; današnje je stajalište da su snažno negativno povezani, ali se mogu razilaziti, osobito u starijim i nezapadnim uzorcima.
Konstrukti
Dispozicijski optimizam
A generalized tendency to expect positive outcomes — the stable personality dimension associated with better coping, health, and well-being (Scheier, Carver & Bridges, 1994).
Instrumenti
- IPIP ljestvica optimizma(IPIP-OPT)Goldberg, L. R. (IPIP), measuring constructs of Scheier, M. F., Carver, C. S., & Bridges, M. W.1999
Testovi utemeljeni na ovoj teoriji
Praktične primjene
Dispozicijski optimizam jedan je od bolje repliciranih psiholoških prediktora u bihevioralnoj medicini, povezan s bržim oporavkom nakon kardiokirurških zahvata, boljim pridržavanjem liječenja, nižom učestalošću nekih bolesti i nižom ukupnom smrtnošću u prospektivnim kohortama. U zdravstvenoj psihologiji koristi se za prepoznavanje pacijenata koji će vjerojatno odustati od zahtjevnih režima liječenja, a u istraživanjima suočavanja kao moderator reakcije na stres. Budući da je optimizam umjereno promjenjiv, pojavljuje se i kao ishod u intervencijama "najboljeg mogućeg ja" i srodnim intervencijama.
Kako se mjeri
Mjeri se kratkom ljestvicom očekivanja za samoprocjenu (LOT-R: šest bodovanih čestica, četiri dodatne) koja daje jedan kontinuirani rezultat, uz obrnuto bodovanje čestica pesimizma.
Kritike i ograničenja
Preklapanje s neuroticizmom znatno je, a kritičari tvrde da velik dio prediktivne moći optimizma za zdravstvene ishode ostaje tek slabo očuvan nakon kontrole negativne afektivnosti, socioekonomskog statusa i početnog zdravstvenog stanja. Pitanje jednofaktorske ili dvofaktorske strukture i dalje nije riješeno, a prediktivnu težinu često nose čestice pesimizma, zbog čega bi konstrukt bilo bolje opisati kao nizak pesimizam. Očekivanja mjerena samoprocjenom također su podložna trenutačnom raspoloženju, pa su rezultati iz jednog mjerenja nepouzdaniji nego što okvir crte sugerira.
Ključne publikacije
- Scheier, M. F. & Carver, C. S.. (1985). Optimism, coping, and health: Assessment and implications of generalized outcome expectancies. 10.1037/0278-6133.4.3.219
- Scheier, M. F., Carver, C. S. & Bridges, M. W.. (1994). Distinguishing optimism from neuroticism (and trait anxiety, self-mastery, and self-esteem): A reevaluation of the Life Orientation Test. 10.1037/0022-3514.67.6.1063
- Carver, C. S., Scheier, M. F. & Segerstrom, S. C.. (2010). Optimism. 10.1016/j.cpr.2010.01.006