Što znači kada test nešto predviđa
Korelacija od 0,30 snažan je nalaz u istraživanjima osobnosti, ali slaba osnova za odluku o jednoj osobi. Obje su tvrdnje točne, a jaz između njih uzrok je većine zlouporaba rezultata testova.
Istraživanja osobnosti navode da savjesnost predviđa radnu uspješnost. Čitajući tu rečenicu, većina ljudi zamisli nešto mnogo snažnije od onoga što podaci pokazuju. Jaz između statističke tvrdnje i svakodnevnog značenja riječi "predviđa" mjesto je gdje počinje većina zlouporaba psihološkog testiranja.
O kojim je brojevima riječ
Veličine učinka u istraživanjima osobnosti obično se izražavaju kao korelacije. Metaanalitičke vrijednosti za dobro utvrđene povezanosti uglavnom se kreću između 0,20 i 0,35. Povezanost savjesnosti i radne uspješnosti iznosi oko 0,20 do 0,25. Povezanost zadovoljstva poslom i radne uspješnosti iznosi oko 0,30. Opća mentalna sposobnost, najsnažniji pojedinačni prediktor u tom području, kod složenih poslova doseže otprilike 0,50.
Kad kvadriraš korelaciju, dobiješ udio objašnjene varijance. Korelacija od 0,25 objašnjava oko šest posto razlika među ljudima. Devedeset četiri posto otpada na nešto drugo: sposobnost, prilike, obuku, vodstvo, zdravlje, sreću.
Zašto je 0,25 ipak stvaran nalaz
Na razini populacije male korelacije proizvode znatne skupne učinke. Ako biraš tisuću ljudi, prediktor od 0,25 mjerljivo i ponovljivo poboljšava tvoj prosječni ishod. Osiguravatelji i epidemiolozi grade čitave prakse na učincima te veličine.
Kvaka je u tome što su skupna korist i pojedinačno predviđanje različite veličine. Korelacija od 0,25 znači da će među ljudima s visokim rezultatom više njih biti uspješno nego među ljudima s niskim rezultatom, ali i da će mnogo onih s visokim rezultatom biti neuspješno, a mnogo onih s niskim rezultatom biti izvrsno. Obje tvrdnje proizlaze iz istog broja.
Pojedinačni slučaj
Ovo je korak koji se preskače. Korelacija opisuje odnos između dviju distribucija. Ona ne dopušta tvrdnju o bilo kojoj određenoj osobi.
Ako je korelacija savjesnosti i uspješnosti 0,25, onda poznavanje nečijeg rezultata na savjesnosti tek neznatno sužava vjerojatan raspon njegove uspješnosti. Interval predviđanja za jednog pojedinca ostaje dovoljno širok da obuhvati gotovo cijeli raspon ishoda. Kad ti kažu da si na 80. percentilu savjesnosti, to ti govori vrlo malo o tome kako ćeš se snaći na određenom poslu.
Zato je korištenje rezultata osobnosti kao glavnog filtra pri odabiru slabo utemeljeno čak i kad su temeljna istraživanja valjana. Istraživanja podupiru tvrdnju da je crta važna. Ne podupiru tvrdnju da ti rezultat govori što će kandidat učiniti.
Još dva upozorenja
Predviđanje i uzrokovanje nisu isto. Gotovo sva ta literatura je korelacijska. To što savjesnost predviđa zdravstvene ishode u skladu je s tim da savjesnost uzrokuje bolje zdravstveno ponašanje, s tim da neki treći čimbenik uzrokuje oboje, kao i s obrnutom uzročnošću. Longitudinalni nacrti sužavaju mogućnosti; rijetko ih u potpunosti isključuju.
Kriteriji temeljeni na samoprocjeni napuhuju brojeve. Kad i prediktor i ishod procjenjuje ista osoba istog poslijepodneva, varijanca zajedničke metode povećava korelaciju. Istraživanja s objektivnim ishodima ili procjenama drugih osoba obično navode manje učinke, i upravo njima treba dati veću težinu.
Za što je rezultat zapravo koristan
Ako ga čitaš kao opis, a ne kao proročanstvo, rezultat na testu doista je koristan. Govori ti gdje se nalaziš u odnosu na referentnu populaciju na crti koja ima dokumentirane posljedice i daje ti rječnik za obrazac koji si možda primijetio, a nisi ga znao imenovati.
To vrijedi imati. No to nije isto što i prognoza, a tu razliku pošteno izvješće treba napraviti umjesto tebe, a ne prepustiti tebi da je sam zaključiš.
Provjeri na testu
Čitati o mjerenju jedno je. Vidjeti vlastiti rezultat prikazan s izvorom, normativnim uzorkom i ograničenjima nešto je drugo. Besplatno, bez registracije.
Nastavi čitati
- Što je psihometrija?Disciplina koja utvrđuje je li neko psihološko mjerenje uopće dobro. Ujedno i razlog zašto se dva testa sa sličnim pitanjima mogu golemo razlikovati u tome koliko njihovi rezultati vrijede.
- Što je pouzdanost u psihološkom testiranju?Pouzdanost je dosljednost mjerenja, a ne točnost. Test može biti vrlo pouzdan, a ipak mjeriti pogrešnu stvar. Zato je to prvo pitanje koje se postavlja, a nikad posljednje.
- Što je valjanost u psihološkom testiranju?Valjanost nije svojstvo koje test posjeduje. To je argument o tome je li određena interpretacija određenog rezultata, za određenu svrhu, opravdana; i taj argument treba iznova izgraditi za svaku novu primjenu.
- Što je konstruktna valjanost?Najteže pitanje u mjerenju: postoji li ono što mjeriš onako kako si ga definirao i dopire li tvoj instrument upravo do toga, a ne do nečega susjednog.
- Konvergentna i diskriminativna valjanostDva zrcalna zahtjeva: mjera se mora slagati s onim s čim bi se trebala slagati i mora ostati različita od onoga što tvrdi da nije. Većina slabih instrumenata ne zadovoljava drugi.
- Što je Cronbachov alfa, a što on nijeNajčešće navođena statistika u psihološkom testiranju i ona koja se najčešće pogrešno tumači. Alfa ti ne govori je li ljestvica jednodimenzionalna, a visoka vrijednost često je simptom, a ne vrlina.
- Standardna pogreška mjerenja: koliko bi tvoj rezultat mogao odstupatiSvaki rezultat nosi određenu pogrešku mjerenja, a kod većine psiholoških testova ona je veća nego što ljudi pretpostavljaju. To je broj koji ti govori kada je razlika stvarna, a kada je samo šum.
- Norme i percentili: s čime se uspoređuje tvoj rezultatSirovi rezultat sam po sebi nije moguće interpretirati. Smisao dobiva tek u usporedbi s referentnom skupinom, a to koja je skupina korištena jedna je od najvažnijih i najmanje isticanih činjenica o bilo kojem testu.
- Kako se psihometrijski test zapravo izrađujeOd definicije konstrukta do objavljenih normi, taj slijed traje godinama i odbacuje većinu onoga što u njega uđe. Kad poznaješ korake, odmah ti je jasno koje je brzi internetski kviz preskočio.
- Što znači kada se za test kaže da je validiran?Ta riječ nije zaštićena i slobodno je koriste proizvodi koji nisu obavili nimalo tog posla. Evo što znači kad doista nešto znači, i četiri pitanja koja razlikuju ta dva slučaja.
- Zašto većina internetskih testova osobnosti nije pouzdanaNe zato što su nepošteni, nego zato što su koraci koji mjerenje čine pouzdanim nevidljivi, skupi i lako ih je preskočiti; a njihovo preskakanje ne mijenja ništa u tome kako rezultat izgleda.
- Što samoprocjena može, a što ne može mjeritiUpitnici traže da budeš promatrač samog sebe, što za neke stvari funkcionira bolje nego za druge. Kad znaš gdje je metoda snažna, a gdje zakazuje, drukčije čitaš svaki rezultat.
- Probir nije dijagnozaUpitnik za probir osmišljen je tako da otkrije što više mogućih slučajeva, pri čemu je visoka stopa lažno pozitivnih nalaza cijena koja se prihvaća. Čitati rezultat probira kao dijagnozu znači izokrenuti ono za što je osmišljen.