Može li se emocionalna inteligencija izmjeriti?

Emocionalna inteligencija mjeri se neprestano, a definira nedosljedno, i zato se tvrdnje o njoj kreću od dobro potkrijepljenih do neobranjivih, a da se rječnik pritom ne mijenja.

Postoje dvije različite tradicije i gotovo svaki spor o emocionalnoj inteligenciji (EI) nestaje čim utvrdiš o kojoj je riječ.

EI kao sposobnost

Izvorna definicija Saloveya i Mayera iz 1990. shvaćala je emocionalnu inteligenciju kao sposobnost: sposobnost točnog opažanja emocija, njihova korištenja za olakšavanje mišljenja, razumijevanja emocionalnog značenja te upravljanja emocijama kod sebe i drugih.

Sposobnost se mjeri testom izvedbe: zadacima koji imaju bolje i lošije odgovore. MSCEIT to čini: od ispitanika traži da prepoznaju emocije na licima, procijene kako se emocije miješaju i razvijaju te ocijene učinkovitost strategija regulacije.

Trajna je poteškoća bodovanje. Ne postoji objektivan ključ za "koji je najučinkovitiji način nošenja s ovom emocionalnom situacijom", pa se odgovori boduju prema konsenzusu: modalnom odgovoru velikog uzorka ili stručnjaka. Kritičari opravdano pitaju mjeri li se time emocionalna sposobnost ili usklađenost s normativnim pogledom na emocije te bi li neobično vješt ispitanik bio kažnjen zato što odstupa od konsenzusa.

EI kao sposobnost umjereno korelira s općom inteligencijom, što podupire tvrdnju da je riječ o sposobnosti, a njezina inkrementalna valjanost iznad inteligencije i osobnosti stvarna je, ali mala.

EI kao crta

Druga tradicija mjeri emocionalnu samoučinkovitost putem samoprocjene: koliko se emocionalno sposobnim smatraš. To obuhvaćaju široko korišteni kratki instrumenti, a Petrides i Furnham formalizirali su je kao konstrukt smješten u prostor osobnosti, a ne u prostor kognitivnih sposobnosti.

Riječ je o legitimnom konstruktu. Uvjerenja o vlastitoj emocionalnoj kompetenciji oblikuju ono čega se prihvaćaš, a samoprocjena je jedini način da se dopre do uvjerenja.

To, međutim, nije mjera emocionalne sposobnosti, a korelacija između EI kao crte i EI kao sposobnosti niska je: obično se navodi oko 0,2 do 0,3. To su dvije različite stvari s jednim imenom.

Dokazi, odvojeno

EI kao crta predviđa zadovoljstvo poslom, organizacijsko građansko ponašanje, pojavu vodstva i dobrobit, uz umjerene, ali replicirane učinke. Ključan je nalaz o redundantnosti: metaanalize Van Rooyja i Viswesvarana te Josepha i Newmana pokazuju znatno preklapanje s petfaktorskim modelom, uglavnom s emocionalnom stabilnošću, ekstraverzijom i savjesnošću, te ograničenu inkrementalnu valjanost nakon kontrole tih crta i kognitivne sposobnosti.

EI kao sposobnost ima slabije prediktivne odnose na radnom mjestu, ali jače uporište za tvrdnju da mjeri sposobnost, a ne sliku o sebi.

Komercijalno tržište često navodi učinke koje ne podupire nijedna tradicija. Tvrdnje da emocionalna inteligencija objašnjava veliku većinu uspjeha na poslu potječu iz popularne literature, a ne iz recenziranih istraživanja, i ne opstaju pred metaanalitičkom literaturom.

Strukturno ograničenje samoprocjene

Samoprocjena ne može otkriti osobu čija je emocionalna percepcija sebe netočna, a to je vjerojatno skupina od najvećeg praktičnog interesa. Netko tko slabo čita druge, a vjeruje da je u tome izvrstan, imat će visok rezultat, i ne postoji čestica koja bi to uhvatila. To je isti problem s kojim se samoprocjena suočava kod usredotočene svjesnosti i kod uvida općenito.

To nije razlog za odbacivanje EI kao crte. Razlog je da se visok rezultat čita kao "vidim sebe kao emocionalno sposobnog", a ne "emocionalno sam sposoban", te da se to dvoje tretira kao pitanja s potencijalno različitim odgovorima.

Može li se onda mjeriti?

Emocionalna percepcija sebe: da, pouzdano, uz napomenu da se snažno preklapa s utvrđenim crtama osobnosti.

Emocionalna sposobnost: djelomično, uz gore opisan neriješen problem bodovanja.

Ono što taj pojam obično obećava u komercijalnim kontekstima, jedan broj koji obuhvaća emocionalnu kompetenciju, predviđa uspjeh i razlikuje se od osobnosti, nije pokazala nijedna tradicija.

Kad NOESIS objavljuje instrumente emocionalne inteligencije, stranica testa navodi koji model instrument primjenjuje i mjeri li sposobnost ili percepciju sebe, jer ta razlika određuje što ti rezultat smije reći o tebi.